Afrika
Afrika ke kontinente la bobedi ka boholo lefaseng ge go lebelwa sekgoba le badudi, kontinente ya pele ka bogolo ke Asia.
Bophara bja Afrika ekaba 6.0% bja lefase goba 20.4% bja naga ya lefase (ntle le mawatle) [1] Afrika enale badudi bao ekabago 900,000,000 (go ya ka palo ya ngwaga wa 2005) [2] ba eleng 14% ya badudi ba lefase bophara.
Kontinente ye e dikaneditswe ke Mediterranean Sea go ya lebowa, Suez Canal le Red Sea go ya lebowa bohlaba, Indian Ocean go ya borwa bohlaba, le Atlantic Ocean go ya bodikela. Afrika e na le dinaga tse masomenne le metso e tsheletsego (46) go akaretsa Madagascar, boga tse masomehlano le metso e meraro (53) ge go akarêtswa dihlakahlake.
Afrika, bogareng Afrika Bohlabela, e tsebega ka bothomo bja bophelo baithuting ba thutamahlale.
Dinaga [edit]
Afrika e nale dilete tse hlano (goya ka dilete tsa United Nations) eleng
| Lebitso la Naga | ToropoKgolo | |||
|---|---|---|---|---|
| Afrika Bohlabela: | ||||
| Burundi | Bujumbura | |||
| Comoros | Moroni | |||
| Djibouti | Djibouti | |||
| Eritrea | Asmara | |||
| Ethiopia | Addis Ababa | |||
| Kenya | Nairobi | |||
| Madagascar | Antananarivo | |||
| Malawi | Lilongwe | |||
| Mauritius | Port Louis | |||
| Mayotte | Mamoudzou | |||
| Mozambiki | Maputo | |||
| Réunion | Saint-Denis | |||
| Rwanda | Kigali | |||
| Seychelles | Victoria | |||
| Somalia | Mogadishu | |||
| Tanzania | Dodoma | |||
| Uganda | Kampala | |||
| Zambia | Lusaka | |||
| Zimbabwe | Harare | |||
| Bogare ba Afrika: | ||||
| Angola | Luanda | |||
| Cameroon | Yaoundé | |||
| Central African Republic | Bangui | |||
| Chad | N'Djamena | |||
| Rephabliki ya Kongo | Brazzaville | |||
| Rephabliki ya Demokrasi ya Kongo | Kinshasa | |||
| Equatorial Guinea | Malabo | |||
| Gabon | Libreville | |||
| São Tomé and Príncipe | São Tomé | |||
| Afrika Leboa: | ||||
| Algeria | Algiers | |||
| Egepeta | Cairo | |||
| Libya | Tripoli | |||
| Morocco | Rabat | |||
| Sudan | Khartoum | |||
| Tunisia | Tunis | |||
| Western Sahara | El Aaiún | |||
| Canary Islands | Las Palmas de Gran Canaria, Santa Cruz de Tenerife |
|||
| Ceuta | — | |||
| Madeira Islands | Funchal | |||
| Melilla | — | |||
| Borwa ba Afrika: | ||||
| Botswana | Gaborone | |||
| Lesotho | Maseru | |||
| Namibia | Windhoek | |||
| Afrika Borwa | Bloemfontein, Cape Town, Pretoria | |||
| Swatsing | Mbabane | |||
| Afrika Bodikela: | ||||
| Benin | Porto-Novo | |||
| Burkina Faso | Ouagadougou | |||
| Cape Verde | Praia | |||
| Côte d'Ivoire | Abidjan, Yamoussoukro | |||
| Gambia | Banjul | |||
| Ghana | Accra | |||
| Guinea | Conakry | |||
| Guinea-Bissau | Bissau | |||
| Liberia | Monrovia | |||
| Mali | Bamako | |||
| Mauritania | Nouakchott | |||
| Niger | Niamey | |||
| Nigeria | Abuja | |||
| Saint Helena | Jamestown | |||
| Senegal | Dakar | |||
| Sierra Leone | Freetown | |||
| Togo | Lomé | |||
Dipolotiki [edit]
African Union (AU) ke lekgotla la dinaga tsa Afrika. Dinaga ka tsohle tsa Afrika ke maloko ntle le Morocco.
References [edit]
- ↑ Sayre, April Pulley: Africa, Twenty-First Century Books, 1999Template:– ISBN 0-7613-1367-2.
- ↑ "World Population Prospects: The 2004 Revision" United Nations (Department of Economic and Social Affairs, population division).